U martu mjesecu ove godine nismo mogli ni zamisliti da će agonija zvana COVID 19 trajati ne čitavu godinu već da će trajati i narednu godinu i trajat će sve dok ne naučimo da živimo sa virusom, a naučit ćemo, drugog izbora nemamo. Virus je počeo da upravlja našim životima, hm… da li virus ili informacije o virusu koje dolaze putem medija što od struke što od raznih pojedinaca i grupa koje ne vjeruju u priču. Današnji dan je jedan od najkritičnijih  u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj kako mediji prenose.

Na jednoj strani slušamo o teškoj epidemiološkoj situaciji, a sa druge strane, počinje politička kampanja u Bosni i Hercegovini. Pa ima li veće bruke i sramote od šepurenja izlizanih mačora dok se na drugoj strani broje mrtvi?! Kome je ovdje još stalo do svojih građana? Na današnjem predstavljanju svojih kampanja nitko progovorio nije o teškom epidemiološkom i ekonomskom stanju građana Bosne i Hercegovine. Vanredni uvjeti zahtijevaju vanredno ponašanje, što podrazumijeva odlaganje samoživosti i potpuno okretanje spašavanju svog stanovništva. Tolika samoljubivost, alavost i zaslijepljenost vlašću se graniče sa patologijom.

Koliko moramo imati strpljenja da sve ovo podnesemo? Jesmo li sa strpljenjem na ti ili na Vi? Srednja generacija je u dobi kada se uči strpljenju, ali mladi…oni su sa strpljenjem na dubokom Vi. Oni žele sve sada i odmah …žele dobar posao, svoj stan, svoj auto, provode, redovni šoping, ljetovanja i zimovanja… Mladi ne mare za COVID 19, nemaju oni vremena za to. Nestrpljivi su ali postajemo nestrpljivi i mi, oni malo i oni malo više stariji. Frustrirani smo okolnostima  (nošenje maski, histerično pranje ruku, sedenje u zatvorenom prostoru, neizvjesna sutrašnjica, permanentno dopingovanje zastrašujućim informacijama,  širenje psihoze straha) u kojima se nalazimo. Da li je strpljenje jednostavna ili složena vrlina?

Strpljenje  hvale mnoge religije. U Jevanđelju piše «Ko istraje do kraja, taj će se spasiti.» Papa Franjo nas uči da strpljenje znači «nositi dalje, a ne dati drugom da nosi naše probleme i teškoće: Mi trebamo nositi naše teškoće jer su to naše teškoće i problemi. Trpimo zbog njih? Sigurno! Ali ih nosimo hrabro.» U Kur’anu posebna pažnja se posvećuje stpljenju. Imam El- Gazali, u djelu Ihja ulumu ed-din, kaze: “Allah Uzvišeni je strpljivost u Kur’anu spomenuo na sedamdeset i nekoliko mjesta.” Vrhovni Rabin Srbije Isak Asiel poručuje da je najveći blagoslov za Jevreje strpljenje , mudrost i lijepo ophođenje. Za budiste, strpljenje predstavlja bezuslovno prihvatanje onoga što se dešava u sadašnjem trenutku. I među filosofima, strpljenje je vrlo interesantna tema. Za Platona i Aristotela postoje četiri vrline – mudrost, pravda, umjerenost i hrabrost, a podrazumjevaju i četiri velika poroka – neznanje, nepravda, neumjerenost i kukavičluk. Metju Pijanalto, profesor filosofije sa Univerzitetu Istočni Kentaki, napisao je knjigu “O strpljenju: povratak temeljnoj vrlini”. Metju Pijanalto nam nudi tri definicije strpljenja: 1) Strpljenje je sklonost prihvaćanju neizbježnih i mudro pretpostavljenih terete; 2) Strpljenje je sklonost prihvaćanju neizbježnih tereta kao i onih tereta koji se mogu izbjeći i za koje se smatra da je pametno prihvatiti ih; 3) Strpljenje je sklonost prihvaćanju neizbježnih tereta kao i onih tereta koji se mogu izbjeći za koje se može razumno prosuditi da je pametno prihvatiti ih. 

I religije i filosofija nas uče strpljenju, ona nas vodi kvalitetnijem životu. Samo u ovoj našoj ludnici to nije jednostavno prihvatiti, treba dostići taj mentalni level. Možda je motiv ključna riječ u dostizanju željenog levela?! Život u miru bez stresa je u diretnoj vezi sa zdravljem. Zar takav motiv nije dovoljan?! Učimo se strpljenu, vratimo se mudrostima i vrlinama naših predaka. Korisno, zdravo i vrlo, vrlo dobro je biti sa strpljenjem na Ti!

Radeći na tekstu, otkrila sam da moje prezime potiče od muškog imena “Šekib” perzijskog porekla, a značenje je STRPLJIVOST. Ne postoji slučajnost!